Učenici posebnog odjela su obilježili Dan kravate upoznavši da je hrvatski ukras, kravata, tijekom stoljeća osvojio cijeli svijet, zbog čega je Hrvatski sabor jednoglasno današnji dan, 18. listopada, proglasio Danom kravate u Republici Hrvatskoj. Zanimljivo je da su nešto slično kravati nosili kineski vojnici dva stoljeća prije Krista, a zatim i rimski legionari. Rubac vezan u čvor oko vrata se stoljećima nije koristio, a ponovno se pojavio tijekom Tridesetogodišnjeg rata u kojem su sudjelovale i hrvatske postrojbe. Hrvatski konjanici zapaženi su po osebujnim maramama koje su dovitljivi Francuzi kasnije pretvorili u nezaobilazan modni dodatak. Taj se detalj svidio i engleskom vladaru Charlesu II. koji je nakon izgnanstva na svojemu vratu donio preteču današnje kravate. Nije prošlo dugo i kravata je osvojila Europu i cijeli civilizirani svijet. Pravilne, duguljaste kravate pojavile su se potkraj 19. stoljeća, a prva polovina 20. stoljeća njezino je zlatno doba. Tada su je nosili svi - i bogati i siromašni. Šezdesetih godina prošlog stoljeća taj je ukras gotovo nestao - mladi su ga naraštaji doživljavali kao simbol društvene stege. U modernoj civilizaciji kravata svjedoči o njezinu vlasniku. Prosječan muškarac u ormaru ima 16 kravata. Može ju vezivati na 85 načina, a najpoznatiji je windsorski čvor koji je nosio vojvoda od Windsora. Daljnjoj popularizaciji kravate kao svjetske baštine znatno je pridonio poduzetnik Marijan Bušić koji je u Zagrebu 1997. osnovao neprofitabilnu ustanovu Academia Cravatica. Pulsku je Arenu 18. listopada 2003. obavio i najvećom kravatom na svijetu. Dugačka 808 i široka 25 metara, izrađena od 9000 m2 crvene tkanine povezala je stari svijet i modernu Hrvatsku.